Naš rezervat prirode, osim ptica, riba i rakova bogat je i drugim raznovrsnim životinjskim svijetom, pa na ovom području možemo sresti brojne predstavnike vodozemaca, gmizavaca, insekata i malih sisara.
Kada govorimo o gmizavcima, treba pomenuti da područje Solila nastanjuju dvije vrste kornjača: barska kornjača (Emys orbicularis) i riječna kornjača (Mauremys rivulata). Ove dvije vrste kornjača pripadaju semiakvatičnim vrstama životinja, jer veći dio svog vremena provode u vodi. Ove vrste daju veliki doprinos ekosistemskim uslugama jer tokom svog života vrše filtraciju i akumulaciju mikroorganizama, usporavaju proces eutrofikacije, razgrađuju mrtve organske materije, akumuliraju štetne materije iz feklanih otpadnih voda, doprinose rasijavanju sjemena i imaju obrazovni, naučni, estetksi, simbolički i kulturni značaj.
Žaba Gatalinka (Hyla arborea) je vrsta vodozemca koju možemo vidjeti u rezervatu. Ova mala žaba ima veličine tijela do 5 cm, uglavnom je svijetlo-zelene boje, međutim ona može varirati u zavisnosti od doba dana i temperature. Tokom sezone parenja, kao i za vrijeme kišnog i vlažnog perioda tokom ljeta, mužjaci se oglašavaju glasnim kreketanjem, pa je zbog toga u narodu dobila ime gatalinka, jer „predskazuje“ promjenu vremena. Ova vrsta se može penjati po drveću i žbunju i do nekoliko metara u visinu zahvaljujući proširenjima na vrhovima prstiju. Naseljava sjevero-zapadnu, centralnu i jugo-istočnu Evropu, a u Crnoj Gori je zakonom zaštićena vrsta.
Mali mrmoljak (Lissotriton vulgaris) je još jedan interesantni vodozemac kojeg možemo vidjeti na Solilima. Ove male repate životinje imaju dužine tijela do 11 cm, glatku kožu, najčešće su mrke ili maslinaste boje sa tamnim mrljama, koje su kod ženki slabije izražene. Žive u lokvama, barama, močvarama, kanalima i mirnijim dijelovima potoka sa dosta vegetacije. Naseljavaju Evropu, osim Pirinejskog poluostrva, i zakonom su zaštićena vrsta u Crnoj Gori.
Fauna insekata na Solilima je izuzetno bogata. Prema do sada sprovedenim istraživanjima na ovom području registrovano je oko 160 različitih vrsta insekata. Od prisutnih posebnu vrijednost imaju zaštićene vrste, kao što je leptir Lastin repak (Papilio machao) koji se nalazi na Aneksima II I IV Natura 2000 mreže, ima karakteristične produžetke na zadnjim krilima, i može dostići veličinu tijela do 35mm, što ga čini jednim od najkrupnijih leptira kod nas i u Evropi. Takođe, ovdje živi i viliin konjic Veliki potočar (Cordulegaster heros) koji je rijetka Mediteranska vrsta, kao i vilin konjic Južni ban (Caliaeschna microstigma) koji se nalazi na Aneksima II i IV Natura 2000 mreže zaštićenih područja, i endem je Balkanskog poluostrva.
